Dolazak u Bagograd protekao je u opuštenoj atmosferi no nekako protkan iščekivanjem. To je bila prva prava točka puta. Trebalo se vidjeti da li se krenulo dobrim smjerom, je li nepoznati lopov ostavio koji trag? Prije rastanka, Milena ih je informirala o gradu, smještaju, glavnim okupljalištima, bitnim ljudima. Isplatilo se povesti je sa sobom.
Preporučeni smještaj nije bio prva liga: skućeno, prašnjavo, karakteristični mirisi, ali su se naši junaci tješili da je barem bolji od prošle noći provedene na otvorenom. Ionako nisu imali vremena za odmor, trebalo je pronjuškati gradom. Dogovorili su se da Vladimir obiđe ulice, njegova pojava dati će mu zaštitu, a Maja i Bero će obići krčme, centre društvenog života.
Niti uz Berino veliko zalaganje da se stopi s lokalnim pučanstvom, drmanjem po lozama i pivi, tandem nije imao sreće u prve dvije. Bero se potajno nadao da će ih sreća poslužiti tek u sedmoj ili osmoj, no u krčmi „K crnom orlu“ već su s ulaza vidjeli bradatog diva kako u rukama vrti vrhunski obrađeni dijamant. Nije bilo sumnje, pripadao je kraljevskoj riznici. Sjeli su za stol, ovlaš naručili večeru i lagano snimali situaciju. Mjesto nije naslućivalo na nevolje, na neki način krčma je odisala prijateljskom atmosferom. Bradati je očigledno bio faca u gradu: solo je ispijao pivo bez straha za vrijedan kristal. Mamio je zavidne poglede ostalih, štoviše činilo se da ga namjerno pokazuje kao svojevrstan trofej.
Maja se ustala i prišla bradatom gorostasu:
- Što takav čovjek radi sam ovdje?
- Da raščistimo odmah, ako misliš da ću ti platiti za seks, ništa od toga.
- Ne, nisam prostitutka.
- Ah, mislio sam, sjedila si tamo s onim, pa direktan pristup…
- Doći će doba kada neće biti čudno ako cura prva pristupi momku, ali pustimo to.
- Onda te vjerojatno zanima ovaj kristalčić.
- O njemu bi se dalo razgovarati. Na prvi pogled izgleda lijepo.
- Imaš li novaca za njega?
- Za dobre stvari se dobro plaća, ali treba vidjeti kakav je.
Maju nije zanimala kupnja, no znala je da će se na ovaj način div raspričati. Klimnuo je glavom i rekao:
- Ovdje nije najbolja atmosfera za sklapanje poslova. Trebali bi otići na mirnije mjesto. Bolje da se premjestimo u skladište gdje ćemo biti zaštićeni od pogleda.
Maja se složila i pozvala Beru koji im se odmah pridružio. U usporedbi s gorostasom bio je točno za glavu niži.
- Što će nam ovaj kepec? Mogu mu jedino staviti kriglu na glavu da mi bude pri ruci.
- Jebo te kepec! Iščupati ću ti jaja pa će ti visina glasa odgovarati stasu.
- Hej! Došli smo poslovati, a ne svađati se! – prekine ih Maja.
Još jednom su izmijenili mrke poglede te svi zajedno otišli u skladište. Div se zvao Bartol, bio je vođa lokalne bande i neslužbeni šef grada.
Skladište je bio pretrpano bačvama i vrećama. Srećom bilo je nekoliko petrolejki koje su davale dobro svijetlo. Bartol je izvadio dijamant i stavio ga na preokrenutu bačvu.
- Pred vama je prvoklasni dijamant, divno obrađen, bez i jedne mane…
- To vidim. – prekine ga Maja – liči na one iz kraljevske zbirke, a ako je, cijena bi mu bila visoka.
- Naravno da je iz kraljevske zbirke! Ovakav se ne vidi svaki dan.
- Trebaš nas uvjeriti u to. – reče Bero.
- Opet se javlja onaj kepec. Razgovaram s damom. Stoji ovdje mirno i šuti!
- Odgristi ću ti grkljan stoko jedna!
- Ako uspiješ doći do njega. Ha, ha.
- Smirite se! Bero mi je partner i pokaži malo poštovanja! Odakle ti ovaj dragulj?
- Donio mi ga je poslovni partner blizak kraljevskim krugovima. Ako želiš, trampit ću ga za ovog tvog patuljastog „partnera“. U kući imam rupa koje ne mogu doseći.
Bero je vidljivo kipio:
- Upozoravam te, tu za pojasom imam nešto dovoljno dugačko i oštro!
- Što? Karu? Pa ćeš me jebati do smrti?
- Ne, nego mač!
Bero je jednim potezom izvukao mač iz korica i zamahnuo. Bartol je nekoliko trenutaka stajao nepomično, a onda mu je pala glava.
- Čuj stari, sada smo iste visine.
- Ti nisi normalan! – drekne Maja – Bartol nam je bio jedini trag, a ti ga ubiješ prije nego smo izvukli informacije! Tvoje trave su ti očigledno pomutile razum!
- Smiri se. Ionako ne bi doznali ništa korisno. Napuhani idiot. Pomozi mi da sklonim njegovo tijelo.
- Da nas grad ne linčuje odmah nego za dva dana.
- Točno toliko nam je potrebno da se izgubimo iz ove vukojebine. Ali prije…
Bero je uzeo Bartolovu glavu i spremio je u torbu. Maja ga je u čudu pogledala.
- Koji će ti k njegova glava? Što se bacaš u vudu magiju?
- Šaman dušo, šaman. Nikakav vudu. A nikad se ne zna čemu glava može poslužiti. Ako ništa drugo, kao trofej.
- Nemam snage svađati se.
Tijelo su bacili u kut i zatrpali vrećama. Maja je uzela dijamant i izašli su iz skladišta. Krčmar je primijetio da im se broj smanjio.
- A di je Bartol?
- Nešto mu se desilo pa je pobjegao glavom bez obzira. – reče Maja.
- Neki čudak, - doda Bero – ovdje se pravio glavonja, a unutra se ponašao kao muha bez glave.
